Smederevska tvrđava (13)
Smederevska tvrđava je jedna od najvećih srednjovekovnih ravničarskih tvrđava u Evropi i poslednje veliko delo srpske arhitekture iz ovog perioda.
Istorija na ovim mestu još uvek živi – grobnica plemkinje sa srednjovekovnim nakitom iskopana je 2012. godine. Zbog ovoga, kao i zbog činjenice da radovi još uvek traju, ovo je mesto koje svi zaljubljenici u arheologiju i istoriju moraju da posete.
Smederevska tvrđava sastoji se iz Velikog i Malog grada. Mali grad su zapravo ostatci nekadašnjeg dvorca u kome je živela despotova porodica i plemstvo. Veliki grad podignut je nešto kasnije i u njega se sklanjalo stanovništvo prilikom turskih osvajanja.
O zidanju ove tvrđave postoje mnoge legende i predanja koja i danas možete čuti od meštana i lokalnih vodiča. Jedna od njih kaže da je despot Đurađ Branković usnio san u kome mu je rečeno da se novi grad mora nalaziti na reci i da je posle toga naredio podizanje tvrđave na ušću reke Jezave u Dunav.
Tokom izgradnje grada kamen je donošen iz Viminacijuma, sa Kosmaja i iz tvrđave Ram na Dunavu.
Zbog velike brzine kojom je smederevska tvrđava građena, mnogi graditelji su umrli od iznemoglosti radeći na građevini. Za glavnog krivca, narod je proglasio despoticu Jerinu – ženu despota Đurđa kojoj je i do danas ostalo ime “prokleta”.
Tako je verovatno i nastala legenda o blagu koje je ona, pre nego što su osvajači prodrli u utvrđenje, zakopala negde na teritoriji tvrđave, da ga nikada ne nađu.
Iskopavanja u tvrđavi i dalje traju, pa ako posetite ovo mesto zaista ćete imati utisak da se istorija dešava bukvalno pred vama.
Radovima na otkopavanju temelja još uvek veoma misteriozne crkvice u okviru tvrđave za koju se sa sigurnošću ne zna kada je prvi put podignuta, pronađen je grob za sada nepoznate plemkinje i nakit neprocenljive vrednosti u njemu. Vaze, predmete od keramike i srednjovekovno oružje, više se ni ne broji, a sve ovo se može pogledati u obližnjem smederevskom Muzeju.
Čak iako niste ljubitelji istorije, smederevska tvrđava ima šta da vam ponudi. Ovde se preko leta održavaju mnogobrojne manifestacije i žurke koje mističnost i drevna otmenost tvrđave pretvaraju u nezaboravne događaje. Preko leta, najpoznatija je pozorišna manifestacija “Tvrđava teatar”. Za one koji Srbiju posećuju u septembru, tu je “Smederevska jesen” – najstariji praznik grožđa i vina u državi, kada tvrđava ponovo oživi i povrati stari sjaj.
Zbog stalne pretnje od Turaka, Mali grad je podignut za samo dve godine i bio je gotov 1430. godine. Crvenom opekom na kuli “Krstači” i danas stoje utisnute reči: “Hristu Bogu blagoverni despot Đurađ, gospodin Srbljem i pomorju zetskom. Naredbom njegovom sazida se ovaj grad u godini 6938 (1430)”.
Smederevska tvrđava ima trougaoni oblik i 25 visokih kula po kojima je i danas prepoznatljiva. Ona je dugo odolevala osvajačima. Kada je 1459. godine konačno pala pod tursku vlast, bio je to i kraj srednjovekovne srpske države.
Smederevska tvrđava je bila izuzetno očuvana sve do sredine 20. veka. Tada se, tokom Drugog svetskog rata, tu desila velika eksplozija municije koja je oštetila tvrđavu i uništila ogroman deo Smedereva. 1946. godine tvrđava je stavljena pod zaštitu države, a njena konzervacija i dalje traje.
Smederevo i smederevska tvrđava nalaze se na obali Dunava u krajnjem severoistočnom delu Šumadije na svega 46 kilometara od srpske prestonice.